Your browser is out of date!

This website uses the latest web technologies so it requires an up-to-date, fast browser!
Try Firefox or Chrome!

Jelačić – domaćin Znanstvenog kolokvija o glazbi Srijemaca

Da se za Petrovaradin uistinu može ustvrditi kako je on glazbeni grad, u smislu bogate glazbene povijesti, potvrđuje odluka Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da upravo u njemu organizira znanstveni kolokvij na temu „Glazbeni život srijemskih Hrvata u kontekstu prakse očuvanja i njegovanja tradicijske glazbe“. Skup je održan u privremenom uredu Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ s ciljem prestavljanja prvih rezultata terenskog istraživanja u Srijemu tijekom kojega su studenti Filozofskog fakulteta – odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu, od 3. do 7. travnja obilazili pojedina srijemska mjesta i u razgovoru sa tamošnjim kazivačima prikupljali dragocjene podatke o različitim temama. Temom vezanom uz glazbeni život Hrvata bavila se studentica Klara Zečević Bogojević čiji je ponovni dolazak i nastup u ulozi uvodničara na spomenutom znanstvenom kolokviju u Petrovaradinu predstavljao tzv. kontrolno istraživanje.

Nakon uvodnog obraćanja menadžerice kulturnih aktivnosti Zavoda, Katarine Čeliković i upoznavanja sudionika sa temeljnom svrhom i ciljevima istraživanja, riječ je preuzela studentica Zečević Bogojević. Na početku, nazočne je najprije upoznala sa načinom terenskog prikupljanja podataka, a potom prešla na prezentiranje rezultata i zaključaka dobijenih u svakom pojedinom naselju u kojemu je istraživala (Sotu, Sremskoj Mitrovici, Golubincima i Petrovaradinu).

Nju je, kako je objasnila, u istraživanju zanimalo djelovanje hrvatskih kulturno-umjetničkih društava u Srijemu kroz studije slučaja odnosno donošenje zaključaka na osnovu osobnih priča kazivača povezanih s glazbom. Također je htjela doznati koliki je interes zajednice za bavljenje tradicijskom glazbom, kako izgleda glazbeni repertoar, koje su prigode nastupa, koliki je interes mladih i publike, te da li postoji suradnja hrvatskih KUD-ova međusobno i sa nehrvatskim Društvima.

Kako je istaknula, zapažene su mnoge sličnosti, ali i različitosti karakteristične za svako istraživano područje. Tako je, na primjer, u Sremskoj Mitrovici primjetila postojanje većeg broja mladih pripadnika zajednice koji su aktivni u očuvanju hrvatskoga identiteta, dok je u Golubincima prepoznala rad jakog tamburaškog odjela. S druge strane, Petrovaradin po mnogim aspektima predstavlja tipičnu gradsku sredinu u kojoj se, prema mišljenju pojedinih kazivača, tradicija njegovanja pjevačkih zborova dovodi u vezu sa kulturom vinogradarstva i vinarstva kao često korišćenog sredstva za opuštanje i veseljenje uz glazbu. Istraživačicu je u Petrovaradinu, među ostalim, oduševilai  priča o nastanku i afirmaciji dječje opere Franje Štefanovića.

Ono što je napose bilo vrijedno čuti u izlaganju Klare Zečević Bogojević bili su zaključci i opći rezultati dobijeni komparativnom analizom istraživanih lokaliteta. Prema tim zaključcima, zajednička karakterističnost hrvatske zajednice u Srijemu ogleda se u činjenici da pripadnici hrvatske manjine u Srijemu gravitiraju okupljanju u okvirima hrvatskih KUD-ova. Nadalje, među pripadnicima zajednice, hrvatski identitet očituje se i kroz glazbu, ali i na druge načine, što svjedoči o jakoj osvještenosti za hrvatski identitet. Primjećena je dobra međusobna povezanost članova zajednice, te sa matičnom državom. Nastupi članova KUD-ova najčešći su na crkvenim blagdanima, kod obilježavanja različitih svetkovina. Igranke su u svim istraživanim mjestima apostrofirane kao vrlo značajan dio kulturnog, društvenog i glazbenog života Srijemaca u prošlosti, te da postoji nastojanje da se tradicija i danas njeguje, održi i prenese na buduće generacije.

Na skupu je naglašeno da će rezultati etnoloških istraživanja srijemskih Hrvata biti objavljeni u Zborniku radova, jednako kao što je to već učinjeno u slučaju bunjevačke i šokačke grane u Vojvodini nakon prošlogodišnjih terenskih istraživanja u mjestima gdje oni žive.

Znanstveni kolokvij u Petrovradinu nastavio se potom prelaskom sa riječi na djela.. i to ona glazbena. Naime, okupljeni sudionici simpozija, spontano su, uz pratnju klavira, otpjevali i nekoliko starih gradskih pjesama svoga zavičaja koje su se nalazile na repertoaru još prije Drugoga svjetskoga rata, pokazujući time da i danas u praksi, hrvatska glazba živi u ovom gradu.

Comments

There are no comments yet!